Generiranje naloga plaćanja iz predložaka

Predlošci i generiranje naloga

Namjena predložaka za plaćanje je ubrzavanje izrade naloga za plaćanje kada dio podataka ostaje isti, a dio podataka se mijenja. Popunjavanje predloška jednako je popunjavanju običnog naloga, osim što je u svaki predložak moguće dodati više primatelja i/ili platitelja koji će biti vezani uz predložak. Predlošci mogu pomoći u slijedećim situacijama:

· kada isti nalog s istim vrijednostima (datum, iznos, opis plaćanja i dr.) vrijedi za više primatelja

· kada isti nalog s istim vrijednostima (datum, iznos, opis plaćanja i dr.) vrijedi za više platitelja

· kada isti nalog periodično treba za grupu primatelja i/ili platitelja, a mijenja se samo neki od podataka naloga poput iznosa, datuma, šifre plaćanja ili nešto drugo.

Tim putem mogu se generirati nalozi plaćanja za:

· jednokratne naloga plaćanja, jedan nalog za jednog platitelja, pogodno za plaćanje članarina ili drugih pristojbi,

· višekratne naloge plaćanja, više naloga za jednog platitelja, pogodno za obročna plaćanja na rate.

Rad sa predlošcima:

· popuniti predložak naloga

· dodati primatelje ili platitelje u popis za generiranje

· pokrenuti generiranje naloga.

Podaci koji se popune direktno u sam predložak naloga, ne mijenjaju se u generiranju naloga. Isti su za sve generirane naloge.

Važna iznimka za iznos i opis plaćanja

Ako u podacima za partnere platitelj ima:

· upisan iznos, tada se taj iznos koristi na generiranom nalogu umjesto iznosa iz predloška,

· upisan opis plaćanja, tada se taj opis koristi na generiranom nalogu umjesto opisa iz predloška.

Preporuka

Koristiti iznos i opis plaćanja iz partnera kada treba generirati naloge s puno različitih iznosa, vidjeti odjeljak

Generiranje naloga s promjenjivim iznosom i opisom plaćanja.

U popis za generiranje treba staviti podatke o primateljima ili platiteljima (adrese i IBAN računi), koji se onda koriste kod generiranja naloga. Generira se onoliko naloga koliko ima platitelja ili primatelja u popisu za generiranje.

Ako neki platitelj ili primatelj ima više IBAN računa, generira se nalog za svaki IBAN račun.

U slučaju da popis za generiranje ima popise i platitelja i primatelja, popis primatelja ima prednost.

Za rad s predlošcima služi traka s alatima i popis predložaka, primjeri P1 i P2.

Traka s alatima

Dodaj: Upis novog predloška za naloge

Uredi: Izmjena postojećeg predloška za naloge

Briši: Brisanje predloška

Generiranje naloga: Pokreće generiranje novih naloge za plaćanje

Kopiraj: Prijepis postojećeg predloška u novi bez prepisa popisa platitelja ili primatelja za generiranje

Export ili ispis tablice: Ispis ili prijepis tablice u formate pdf, xls, xlsx, rtf, txt i html.

Upis predloška

Za upis podataka u predložak naloga vrijede sva pravila i upute pri upisu naloga plaćanja.

Predlošci mogu biti za HUB 3 ili HIB 3A, a kakva je vrsta predloška, takvi će biti i nalozi.

U predložak ide upis podatka koji će biti isti na svim generiranim nalozima.

Nakon upisa podataka u predložak, kliknuti na kućicu za upis platitelja ili primatelja, primjer P3.

Popis platitelja ili primatelja za generiranje

Uz svaki pojedini predložak trebao bi postojati njegov popis platitelja i/ili primatelja za generiranje naloga temeljem tog predloška. Ako predložak nema popis za generiranje, u generiranju bit će upisan jedan novi nalog bez platitelja i primatelja, a ostali podaci bit će prepisani iz predloška u nalog za plaćanje.

Popis za generiranje može se raditi na dva načina, putem izbora:

· grupa poslovnih partnera, gdje svi poslovni partneri grupe idu u generiranje, primjer P4 i P5,

· poslovnih partnera bez obzira na grupe, primjeri P6 i P7.

Izrada popisa za generiranje putem izbora grupa poslovnih partnera:

Izrada popisa za generiranje putem izbora pojedinih poslovnih partnera:

Stvaranje popisa primatelje ide istim postupkom kao popis platitelja, jedino treba klik na kućici platitelja.

Promjenjivi poziv na broj

Model poziva na broj je oblika HRnn, gdje je nn dvoznamenkasti broj. NN nije bilo koji dvoznamenkasti broj, već je zakonodavac propisao moguće modele poziva na broj iz raspona od 00 do 99, vidjeti odjeljak 3.7. Za svaki model poziva na broj zakonodavac je propisao moguće podatke P1 P2 P3 P4 te pripadne kontrolne brojeve K i način izračuna kontrolnih brojeva K.

U predlošcima se može koristiti bilo koji dozvoljeni model poziva na broj koji koristi MOD 11 način izračuna kontrolnog broja K. Predlaže se uporaba modela od HR00 do HR11 i HR24, jer se u tim modelima kontrolni broj računa putem MOD 11 algoritma, a za te modele zakonodavac je propisao slijedeću strukturu:

HR00 P1-P2-P3 K se ne računa

HR01 (P1-P2-P3)K K se računa zajedno za prvi, drugi i treći podatak

HR02 P1-(P2)K-(P3)K K se računa za drugi i treći podatak

HR03 (P1)K-(P2)K-(P3)K K se računa za prvi, drugi i treći podatak

HR04 (P1)K-P2-(P3)K K se računa za prvi i treći podatak

HR05 (P1)K-P2-P3 K se računa za prvi podatak

HR06 P1-(P2-P3)K K se računa zajedno za drugi i treći podatak

HR07 P1-(P2)K-P3 K se računa za drugi podatak

HR08 (P1-P2)K-(P3)K K se računa zajedno za prvi i drugi te treći podatak

HR09 (P1-P2)K-P3 K se računa zajedno za prvi i drugi podatak

HR10 (P1)K-(P2-P3)K K se računa za prvi te zajedno za drugi i treći podatak

HR11 (P1)K-(P2)K-P3 K se računa za prvi i drugi podatak

HR24 (P1)K-P2-P3-P4 K se provjerava za prvi podatak, model se koristi za plaćanje prihoda

proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih

potreba poput komunalnih naknada

pri tome:

· HRnn predstavlja model poziva na broj od 00 do 11, 24

· P1 je prvi podataka u pozivu na broj,

· P2 je drugi podatak u pozivu na broj, ako ga ima,

· P3 je treći podatak u pozivu na broj, ako ga ima,

· K je kontrolni broj po MOD 11 algoritmu,

· zagrade omeđuju podatke za koje se računa kontrolni broj K,

· u pozivu na broj, podaci P1 P2 P3 P4 odvojeni su crticom, kontrolni broj K dodaje se na kraj podatka ili podataka za koje je računat.

U predlošku treba izabrati neki od modela poziva na broj, od HR00 do HR11 ili HR24, a umjesto podataka P1 P2 P3 u pozivu na broj može se navesti neka od oznaka podataka:

· GG - godina oblika 13,

· GGGG - godina oblika 2013,

· MM - mjesec,

· DD - dan,

· SIFP - šifra platitelja ili primatelja, ako je numerička,

· RTA - broj rate pri otplati kredita ili za neko drugo obročno plaćanje,

· RTADAT - datum do koga treba platiti ratu, koristiti u opisu plaćanja za obročno plaćanje

· xx - neki stalni broj.

Umjesto velikih, za oznake podataka mogu se koristiti i mala slova, odnosno gg, gggg, mm, dd, sifp, rta i rtadat.

Evo nekoliko primjera modela i poziva na broj za predložak koji ima tri platitelja s šifrom i nazivom:

· 32 Razvoj d.o.o.

· 8754 S.T.R. Perić

· 454 Uspon d.o.o.

te ako se za model i poziv na broj primatelja u predlošku upiše HR00 gggg-MM-sifP, bit će generirana tri naloga s modelom i pozivom na broj primatelja:

· HR00 2013-06-32

· HR00 2013-06-8754

· HR00 2013-06-454

Ovi pozivi na broj su posljedica korištenja modela HR00 u kome nema kontrolnih brojeva.

Ako se u model upiše HR01, a poziv na broj primatelja ostane isti, tj. GGGG-MM-SIFP, bit će generirana tri naloga s modelom i pozivom na broj primatelja:

· HR01 2013-06-323

· HR01 2013-06-87545

· HR01 2013-06-4543

u kojima je na kraju uz šifru dodan kontrolni broj K izračunat iz godine, mjeseca i šifre platitelja, jer to proizlazi iz opisa modela i poziva HR01 (P1-P2-P3)K gdje se kontrolni broj K računa iz sva tri podatka.

Ako se u model upiše HR05, a u poziv na broj primatelja 2828MM-ggSIFP-GGGG, bit će generirana tri naloga s modelom i pozivom na broj primatelja:

· HR05 2828065-1332-2013

· HR05 2828065-138754-2013

· HR05 2828065-13454-2013

Prvi podatak je oblika stalni broj 2828 ispred mjeseca 06, uz dodani broj 5, što je izračunati kontrolni broj K za prvi podatak 282806.

Drugi podatak je oblika godina gg ispred šifre platitelja, tj. 13 ispred šifri 32, 8754 i 454 i nema kontrolnog broja K.

Treći podatak je godina oblika GGGG, tj. 2013 i nema kontrolnog broja K.

Ovi primjeri poziva na broj su posljedica korištenja modela i poziva na broj: HR05 (P1)K-P2-P3 u kome se računa kontrolni broj K samo za prvi podatak te strukture poziva na broj oblika 2828MM-ggSIFP-GGGG.

Ako se u pozivu na broj koriste oznake gg, gggg, mm i dd, u generiranju naloga iste će biti zamijenjene s godinom, mjesecom i danom iz tekućeg datuma u računalu.

U predlošku se može navesti model i poziva na broj platitelja i/ili primatelja, pri tome ako se u strukturi poziva na broj koristi oznaka SIFP tada se u pozivu na broj:

· platitelja za SIFP koriste šifre primatelja,

· primatelja za SIFP koriste šifre platitelja.

Promjenjivi poziv na broj za obročno plaćanje

U predlošku naloga za otplate kredita ili neko drugo obročno plaćanje, pored postojećih oznaka podataka u pozivu na broj, koriste se još dvije oznake:

· RTA - broj rate pri otplati kredita ili broj rate za neko drugo obročno plaćanje,

· RTADAT - datum do koga treba platiti ratu, koristiti isključivo u Opisu plaćanja za obročno plaćanje

Primjer poziva na broj i opisa.

Poziv na broj, koriste se oznake:

· 1 - SIFP – bit će na nalogu upisana šifra platitelja,

· 1 - RTA – bit će na nalogu upisan broj rate,

· 1 – razne kombinacije dana, mjeseca i godine dospijeća rate:

o DD - bit će na nalogu upisan dan,

o MM - bit će na nalogu upisan mjesec,

o GG - bit će na nalogu upisana godina s dvije brojke,

o GGGG - bit će na nalogu upisana godina s četiri brojke,

o MMGGGG - bit će na nalogu upisan mjesec i godina,

o DDMMGG - bit će na nalogu upisan dan, godina i mjesec,

o GGGGMM – bit će na nalogu upisana godina i mjesec i druge kombinacije.

U primjeru za Opis plaćanja navedene su dvije oznake:

· 2 - RTA – bit će na nalogu upisan broj rate,

· 3 - RTADAT – bit će na nalogu upisan datum dospijeća rate u obliku dd.mm.gggg

Nakon generiranja naloga za rate iz gornjeg predloška, za treću ratu naloga plaćanja bit će upisano:

Drugi primjer:

Upisano u predložak: Upisano u generirani nalog iz predloška:

Treći primjer:

Upisano u predložak: Upisano u generirani nalog iz predloška:

Moguće su razne kombinacije modela poziva na broj i oznaka podataka u pozivu na broj.

U opisu plaćanja moguće su razne kombinacije teksta i oznaka RTA i RTADAT.

Ovisno o modelu poziva na broj bit će generirani potrebni jednoznamenkasti kontrolni brojevi u pozivu na broj. U gornjim primjerima korišteno je HR 01 za model poziva na broj, koji ima shemu (P1-P2-P3)K, što znači da se kontrolni broj K računa zajedno za prvi, drugi i treći podatak i dodaje na kraj trećeg podatka. Stoga je u gornjim primjerima, iza trećeg podatka u pozivu na broj, dodana još jedna znamenka koja predstavlja kontrolni broj.

Generiranje naloga za jednokratno plaćanje

Kad se radi o generiranju naloga za jednokratna plaćanja članarine i drugih pristojbi treba koristiti generiranja bez uporabe mehanizma za generiranje rata. Koristeći podatke iz predloška ide generiranje naloga za plaćanje, postupak:

1 - klik na odabrani predložak za generiranje naloga,

2 - klik na Generiranje naloga u alatnoj traci otvara prozor za generiranje naloga.

U prozoru za generiranje naloga treba odabrati način na koji ide generiranje kao nalozi za rate ili ne.

Kako se ovdje radi o jednokratnom generiranju naloga za mjesečne članarine i druge pristojbe tada:

3 - ne birati Nalozi idu na rate,

4 - kad se ne izaberu rate, tada se ne mogu koristiti ni opcije za definiranje rata,

5 - kliknuti Generiranje naloga i za svakog platitelja u predlošku bit će generiran jedan nalog.

Završna poruka generiranja naloga:

Generiranje naloga za rate obročnog plaćanja

Slično generiranju naloga za jednokratno plaćanje, ide i generiranje naloga za rate obročnog plaćanja plaćanje. Postupak:

1 - klik na odabrani predložak za generiranje naloga rata,

2 - klik na Generiranje naloga u alatnoj traci otvara prozor za generiranje naloga.

U prozoru za generiranje naloga odabrati način na koji ide generiranje. Kako se ovdje radi o ratama, tada:

3 - birati Nalozi idu na rate,

4 - birati opcije za generiranje rata,

5 - kliknuti na gumb Generiranje naloga i za svakog platitelja u predlošku bit će generirani

nalozi za obročno plaćanje po ratama.

Opcije za definiranje rata:

· Broja rata – upisati broj rata, makinalni broj rata naveden je u Postavkama (klik na Podešavanje pa Postavke).

· Prva rata od – datum plaćanja prve rate, odnosno datum dospijeća plaćanja prve rate.

· Period za rate – može biti mjeren u danima ili mjesecima, služi za izračun datuma plaćanja ostalih rata, računajući od datuma plaćanja prve rate.

· Preskoči subote i nedjelje – ako izračunati datum plaćanja rate pada u subotu ili ponedjeljak, tada će datum plaćanja biti prebačen na prvi slijedeći ponedjeljak. U ovaj mehanizam nisu uključeni blagdani.

· Započeti slijedeću ratu s 1. u mjesecu – nakon izračuna datuma plaćanja rate, po mehanizmu perioda rata, bit će postavljen jedan za dan u izračunatom datumu plaćanja rate.

· Ažuriraj datum izvršenja – u generirane naloge plaćanja za rate bit će upisan datum plaćanja rate u podatak naloga Datum izvršenja.

· Podijeli iznos na rate – Opcija uključuje ili isključuje izračun iznos otplatnih rata. Ako je opcija uključena, treba još upisati ukupni iznos obročnog plaćanja (kredita) koji će biti podijeljen na broj upisanih rata. Svi iznosi rata bit će jednaki izuzev zadnje rate koja može biti korigirana za par lipa radi toga da zbroj svih rata bude jednak upisanom iznosu obročnog plaćanja. Ako opcija nije uključena, tad se za iznos rate uzima iznos iz odabranog predloška naloga po kome ide generiranja naloga plaćanja.

Generiranje naloga s promjenjivim iznosom i opisom plaćanja

Kod generiranja naloga iz predloška se prenose svi podaci na generirani nalog plaćanja, uključujući iznos plaćanja i opis plaćanja. Posljedica, ako treba generirati naloge za veći broj skupina platitelja tada vrijedi pravilo: Koliko različitih iznosa na generiranim nalozima toliko treba i predložaka. Što dovodi do većeg broja predložaka za generiranje naloga.

Ako se za dio platitelja koristi upis iznosa plaćanja i opisa plaćanja u poslovnim partnerima, vidjeti odjeljak 3.5. Poslovni partneri, tada se može znatno smanjiti broj predložaka za generiranje naloga plaćanja. Naime, ako u podacima za partnere platitelj ima:

· upisan iznos, tada se taj iznos koristi na generiranom nalogu umjesto iznosa iz predloška,

· upisan opis plaćanja, tada se taj opis koristi na generiranom nalogu umjesto opisa iz predloška.

Na primjer, ako za iznos:

· 200 EUR ima 300 platitelja,

· 100 EUR ima 3 platitelja,

· 150 EUR ima 2 platitelja,

· 250 EUR ima 1 platitelj,

· 300 EUR ima 3 platitelja,

· 500 EUR ima 4 platitelja,

· 750 EUR ima 2 platitelja,

tada za 15 platitelja, koji imaju iznos različit od 200 EUR, treba otvoriti još 6 predložaka s iznosima 100, 150, 250, 300, 500 i 750 EUR.

Ali ako se za tih 15 platitelja upišu pripadni iznosi plaćanja u Partnere tada je dovoljan jedan predložak s 200 EUR, jer će u generiranju naloga biti preuzeti iznosi i opisi plaćanja iz podataka u partnerima, umjesto iz predloška.

Tim putem je s jednom predloškom riješeno sedam različitih iznosa u generiranju naloga.